Kultura

Prirodno i kulturno nasledje

Covek u toku razvoja u svojim etapama angazovao se da sebi ostvaruje bolje uslove za zivot radi toga ostvario je raznovrsne objekte, orudje rada, stvari i raznih odela koja su sluzila za odredjene svrhe.Prema tome , u svojim naporima ostvario je i svoje kulture zivotne vrednosti a isto tako i nasledje, vrednosti koja njihovi naslednici cesto puta sa voljom ili ne unistili ne ostavljajuci ni jedan trag zivota njihovih naslednika.

Danas u raznim mestima sveta postoje niz primera objekata i stvari koje spadaju raznim civilizacijama a u vecim slucajevima sacuvaju se sa mogucom velikom paznjom, medjutim s druge strane ima i mesta koja nisu posvetili veliku paznju sacuvanju mestana nasledja.

Kosovo nije imalo dobru srecu na sacuvanje svog kulturnog nasledja ne sto nije to htela mozda, medjutim populacija ovog  mesta uvek podlegao groznim ostecenjima.

Kosovo isto tako nije moglo da izbegne bez ostecenja u 15 godisnjem komunistickom periodu , gde na ime izgradnje mesta, rusene su niz gradskih centra, objekti sa velikim arhitektonskim vrednostima i raznovrsnim sadrzinama, raznim arhitektonskim stilovima i raznim periodima.A isto tako nisu sacuvani i putevi sa kaldrmima koji nisu imali potrebe da se asfaltiraju, medjutim sve navedeni uradjeni su za novo i lepo Kosovo, kaos to nije stedilo ni plodno zemljiste.

U zadnjem konfliktu 1999 godine, Kosovi je osteceno sve ostale kule, kradjena je dokumentacija u arhivima i muzejima radi izgubljena svoje starog identiteta. Ovde nisu stedeli ni najstariji objekti- kao objekti stanovanja a isto tako i religija,Ovo ostecenje nije stedilo ni prirodne lepote a koje su u velikom obimu u ovom predelu.Na zalost u ime modernih gradnji ni danas ne stede se objekti sa visokim arhitektonskim i kulturnim vrednostima.

Populacija, sa najvecim fanatizmom, treba da sacuva i one male objekte koje su ostale a koje su previzasle stihije. Nasa ruka, sa boljem finansijskom posvecivanju moze da renovira navedene, zastiti i nakon toga predstavlja kao blago jedne kulture koja je ostavila trag.

Gnjilane kao deo Kosova ima ovu priliku.

Gnjilane kao prebivaliste u dokumentima spominje se od XIV, dok kao urbanski centar formiran je od porodice Xhinollve u XVIII veku. Imajuci u obzir period od kada datira Gnjilane a isto tako i cinjenicu da je bilo centar Pomoravlja i ovih predela imalo je svoje karakteristike i svoju identicnost. Imalo je objekata sa kojim je identifikovalo, imalo je nosnje, folklor, orudje rada , jezicke terme a svakako i prirodne lepote a koje nisu male. Kao sto smo naveli gore ni Gnjilane se nije spasilo ukidanjem kutliurnog nasledja, rusena je Sahat Kula , stari centar grada, objekti sa visokim arhitektonskim vrednostima, spaljeni su objekti stanovanja i religije stare i preko 300 godina ( od poslednjeg konflikta i u ranijim ratovima koje su nastradali u ovom predelu. Isto tako i zemljotres ostetio je niz objekta ovog predela, a jedan od najznacajnih je velika djamija u centru grada.

Isto tako ovo je bila jedna od najkarakteristicna djamija na Kosovu, mozda i na Balkanu. Najposebnija karakteristika bilo je osvetljenje, veliki prozori, ritam i veoma dobru simetriju kao i velika ulazna vrata. Valja istaci da izgradnja velike djamije trajala je preko 20 godina.

Isto tako i objekt Gimnazije bio je jedan od najboljih objekata grada koji je imao srecu da dva puta osteti se od pozara i na kraju da se rusi i da ne postoji vise.

Gimnazija-Gnjilane - Objekat pod kojim je identifikovan grad i koji spada porodici koja je isto tako i osnivac grada kao urbanisticki centar bez sumnje konak (saraj) Gjinolve

Veoma lepi deo sa velikim arhitektonikskim vrednostima bilo je i nekadasnji centar grada sa Prefekturom i starim hotelom

U starom gradu Gnjilane isto tako postojala je i Sahat Kula. Drugi znacajan elemenat valja istaci su i putevi centra grada koji do kasnije putevi regulisani sa kamenima (kaldrmom)

Jedan od najstarih objekata opstine bez sumnje bilo je djamija u selu Mires (bivsi Dobrcane) objekt koji je dizgoren  u toku zadnjeg konflikta

Kuca Sadudina Shehua isto tako bila je jedna od objekata koji valja istaci. Isto tako treba istaci da i po selima ruseni su  niz starih objekti sa vrednoscu. U toku obavljene  posete  selima opstine primeceno je da ne postoji nijedna sela koja nema najmanje dve ili vise objekata koji su  priblizno 80 i vise godine starosti.

Nisu samo ovi  objekti koji Gnjilane danas nema, medjutim ima i niz-ostalih ruseni objekata, isto tako i niz objekti koji su ostavljeni stihiji vremena sa iseljavanjem stanovnika od selima u urbanskim delovima. Sada u nasoj Opstini ima prebivalista koja su ostala prazna-bez stanovnika.

Ipak, osim objekata  da Gnjilane sa opstinom koje vise nema, jos ima objekata i znacajna posebna mesta koje Regionalni centar za kulturno nasle identifikalo je  i predlozilo je  da se preduzimaju pod zastitom.

Jedan od objekata koji je ostalo, a ko  ima poseban znacaj je  kuca Zekirija Abdulahua, koja je izgradjena pre 100 godina i ostecena je dosta od zemljotresa i stihije vremena.

Objekat koji je znacajan i dosta starij je Kalaja e Pogradje. Ovaj objekt ostavljen bez zapazenja, a kao posledica toga doslo do veljikog ostecenja. Postoji mogucnost da navedeni objekt sacuva i renovime se.

Kule nisu nedostajale ni  u rejonu Gnjilane,  na zalost su ostecene koliko od raznih vlasti koje su prosle po ovim predelima, toliko od prirodne nesrece, ali medjutim i od nemogucnosti finansiranja vlasnika dai h renovira i da se stara o njima. Ovde treba da spominjemo kule Hajdinve u Terzijaj koji su jedne kompozicija dosta dobre. Tri su: Shacina kula – izgradjena od 1850 godine, Hajdinova- izgradjenja u 1942 ( koja je izgorela i sada postoji samo jedan deo) i Djelina kula – izgradjena 1947 godine (koja jos ispunjava uslove za stanovanje , zatim Z.Adjina kula koja je izgradjena oko 1880 i koja je dosta karakteristicna. Posebnost ove kule su prozori od spoljasne strane i koji imaju okrugli oblik, a od unutrasnje strane imaju isto tako okrugi oblik. Treba da spominjemo da ova kula ima idelane pred uslove za renoviranje. Ne treba da ostane po strani niti kule Kuredjve, vlasnik ciji je Feta Kurejda izgradjena 1850 godine i Hazir Kuredjina kula  izgradjena 1880 godine.

Osim gore navedenih kula u opstini Gnjilane ima i ostalih objekta koji su stari i imaju posebnu znacajnost  za kulturno nasledje u Gnjianu. Nama ostaje kao zadatak da ih cuvamo i po  mogucnosti da istrazujemo  fondove od raznih organizacija i Vlasti za njihovo saniranje i senzibilizaciju javnosti o sacuvanju i vise zbrinjavanju prema navedenim.

Niko nece da se stara o nasem identicnosti  ako mi ne uradimo cesce i to nemoguce da uradimo, da cuvamo to kao nasi predhodnici koji su ostvarili sa velikim zrtvama  zato da nam ostane amanet da sacuvamo, prema tome kada  nema opravdanja da kazemo da nismo mogli vise i ne treba da dozvoljavamo sebi taj luksus da za jedno “Novo Kosovo” da ostecujemo nasledje i identicnost koja je spasila stihijama po vekovima.

Jedan od arhitektonskih objekata posebnu vaznost u Gnjilanu moze da se spominje djamija Medreses (1604 god) , djamija G.Slakovca (1770) , djamija Pidiqa (1645), objekt gde se nalazi kancelarija predsednika Opstine, objekat gde se nalaze kancelarije LDK, objekat pri poste gde se nalazi radnja optike, muzika skola,Sahit Agina kula i cesma u D.Kuscu,  turba, kuca Isufa Rdjepija mozda i ostali objekti koji uvek nadamo se na doprinosu gradjana za pruzanje pomoci i vise informacije.

Objekat posebne znacajnosti u bokolini  Gnjilana je katolicka crkva “Sv..Ane” u Dunavu izgradjena je 1938 godine, sada je napustena , ova crkva je jednospratna  i izgradjena od kamena.

Regionalni centar za kulturno nasledje, osim objekata koji su izgradili vecina naroda opstine Gnjilane koji je predlozio da bi zastitili, predlozila i neke objekte manjine naroda posebno srbi da se ostavljaju pod zastitom drzave. Ovaj centar identifikovao  varvarsku crkvu u Kmetovcu, Manastir u Dragancu, crkvu u gradu Gnjilanu i crkvu u Pasjanu.

Narod Kosova pod raznim vremenskim periodima sakrifikovala je i svoj zivot da bi zastito ove predele, tako da su dali dosta zrtve , heroje palih boraca itd. U znak zahvalnosti i postovanja narod je podizao spomenik za njih. Medju najboljim spomenicima  sa dobrom geografskom pozicijom su i spomenici kod Zegovackog Hana i kod Kuredja.

Opstina Gnjilane osim kulturnog nasledja ima i  prirodno nasledje koje je nasa obaveza da se zbrinjavamo za to, da cuvamo i odrzavamo. Na tom aspektu mozemo da spominjemo i pecinu  u Bresaljcu, kamen u Prilepnici, vrela (izvor) u Pidic, Kalaja pecina i vodopad resulje u Pidic, kameni  ( prirodni-umetnicki) u Malisevu, dolina reke Lapusnik , mesta sa terminalnom vodom u Ugljare i Miresh bivsi Dobrcane , dve brane – jedna u Livocu , jedna u Prilepnici kao i prirodne lepote sto ima opstina u opste. Ne treba da ostavimo po strani ni neka drva  posebno treba da spomenemo Prnaju  u Stancicu koja je veoma  retka mozda i u Balkanu.

Sve ovo  gore navedeno ostace kao nedopuna u koliko prevazidjemo duhovno nasledstvo u bokolini Gnjilana , mozemo slobodno reci bilo je dosta obogaceno pocevsi od folklora, tradicionalne nosnje, raznovrsnih igara, orudje i alata rada koje je koristilo predeo. Na zalost, sada veoma malo moze da se nadje od celokupnog duhovnog nasledja, izuzevsi neki folklornih kulturnih ansambla koji i dan danas  cuvaju i kultivisu kod mladih.  

Ostalo jos dosta da se kaze i da se radi medjutim ovo neka bude kao pocetak o nasem svescu i to s ciljem posvecenja sacuvanja nase proslosti sa nadom da cemo svi doprineti a isto tako sa nadom da mozda Gnjilane sa okolinom jednog dana imace i svoj muzej  a isto tako imacemo i podrsku populacije o pruzanju starih egzemplara i informacije radi sacuvanja ono malo sto je ostalo.

Umesto zakjlucaka

Imajuci u obzir celokupno ono sto je gore navedeno i sa celokupnim  navedenim unistenim objektima i isto tako i sa onim objektima koji su jos, pocevsi od institucije, raznih organizacija civilnog drustva i populacije, treba dati sebi zadatak da osetljivu proslost nasih predaka (najmanje ono sto je ostalo) da sacuvamo i da se zbrinjavamo za to. Ostaje nas zadatak:

·  Da budemo svesni o sacuvanju prirodnog i kulturnog nasledja

·  U potpunosti da odredjujemo najbitnije vrednosti nasledja

· Vlada treba da nadje mogucnost i donacije (i pored malog budjeta Kosova za kojeg zna se da je simbolican )da sto vise izlazi u susret vlasnicima pomocu finansijskim sredstvima i strucnim savetima za renoviranje objekata posebne znacajnosti za kulturno nasledje.

·  Drzavni opstinski organi treba da regulisu zakonom zastitu prirodnog i kulturnog nasledja.

· Treba da se prekidaju gradnje bez dozvole da u ime “jednog novog Kosova”, ruse objekte kulturnog nasledja.

· Ostaje zadatak nas, medjutim u prvom redu zadatak Vlade , da ovim objektima ili mestima omoguci  sto bolji pristup.

· Da se radi sto vise i to po mogucnosti na senzibilizaciji javnosti o nasledju.

· Treba imati posebnu paznju da navedene zastitimo od prirodnih nesreca ( padavina poplava, zemljotresa itd).

· Obaveza Ministarstva Sredine i Povrsinskog Planiranje je da sa novim povrsinskim planovima inkorporise sto vise ove  objekte i mesta, da obezbedjuje sto bolji pristup i da projektisu  regulisanje okoline da navedene funkcionisu i da ne budu izolovane

 

Autori  Muhamed Sadriu & Lumnije Tahiri